Zgrada Scheier – Čakovec

Zgrada je sagrađena krajem 19. stoljeće te je sve do Drugog svjetskog rata bila središte kulturnog i zabavnog života Čakovca. U prizemlju se nalazila kavana te čitaonica dok je dvorana na katu, kao raskošan prostor sa ogledalima i kristalnim lusterima, bilo mjesto tada poznatih plesnih balova i kinopredstava i to već od 1923. godine. Također, u dvorani su se održavale scenske priredbe, plesne škole te razni skupovi. Vlasnik zgrade je bio Dragutin Scheier koji namjenu nije iskoristio za vlastit profit i korist već je, iako u privatnom vlasništvu, zgrada imala pravu društvenu namjenu i uz, Plavi podrum i Kasino (današnji Dom Sindikata) te Gradsku kavanu Royal, činila urbanu jezgru društvenog i kulturnog života starog Čakovca.

Nakon Drugog svjetskog rata zgrada je izgubila društvenu namjenu te u njoj trgovačko poduzeće prodaje kuhinjski namještaj. U tom razdoblju zgrada je doživjela neprimjerene adaptacije u prizemlju, srušeni su ovalni prozori i preinačeni u klasične izloge trgovine, a premješten je i ulaz u samu zgradu koji je donio nesklad između gornje i donje etaže. U svakom obliku, zgrada je doživjela uništavanje društvene namjene.

Nakon nekoliko godina, zgradu je otkupila Međimurska županija, no kako u početku zgrada nije imala formalnu namjenu, župan je tada razmatrao raspisivanje natječaja za prodaju zgrade.

U međuvremenu, koncept prenamjene zgrade ponudila je i udruga ‘Matapur’, čija ideja je bila provedba multimedijskih etno sadržaja. no u međuvremenu je, tijekom 2011. godine, zgrada dana u najam Erste banke, u iznosu od 4.500 Eura mjesečno, na sedam mjeseci. Kako je prethodno na jednom javnom skupu zbog neispravanog sustava, došlo do gušenja javnosti, zgrada je bila privremeno zatvorena, a prilikom ugovora, Erste banka se obvezala izvršiti rekonstrukciju sustava za grijanje. U vrijeme najma, Međimurska županija se obvezala naći dugoročno rješenje odnosno namjenu zgrade.

Od 2012. do 2015. godine Centar za kulturu je od Međimurske županije dobio upravljanje zgradom odnosno programskim aktivnostima no model je bio loše posložen te nijedna strana nije bila zadovoljna pa je upravljanje preuzela Međimurska županija u čijem je vlasništvu zgrada i sada.

mik_6307

Tijekom 2013. godine javila se odlična inicijativa za pretvaranje zgrade Scheier u multimedijski centar. Tada je Udruga UKE, koja je provodila niz programa slobodne i nezavisne kulture sa udrugom ACT, pregovarala s Centrom za kulturu i Učiteljskim fakultetom oko pokretanja različitih programa. Tada je napravljen i nacrt sporazuma o programskom vijeću no dogodili su se lokalni zbori te je bilo potrebno ponovno ostvariti kontakt s lokalnom vlašću. Jedan od inicijatora, medijski umjetnik Kruno Jošt, tom je prilikom istaknuo kako je namjera je prenamijeniti prostor iz pasivne galerije, otvorene po dva sata ujutro i uvečer, u aktivni multimedijski prostor koji bi također nudio umjetničke rezidencijalne programe. Na taj se način željela povezati nezavisna kultura sa prekograničnim područjem Slovenije i Mađarske, te bi u cijelu priču bila uključena Akademija likovnih umjetnosti iz Zagreba i Univerzitet iz Plymoutha iz Velike Britanije. Time bi se stvorio umjetnički centar koji bi dovodio niz umjetnika u Čakovec i producirao modernu kulturu. Iako je isprva inicijativa primljena s odobravanjem i od struke i od lokalne vlasti, nakon izbora više nije bilo sluha te je stvar stopirana.

Treba primijetiti da je prilikom prenamjene i vraćanja objekta u prvobitno stanje, napomenuto kako će zgradi biti vraćena prvobitna namjena no nekoć je zgrada funkcionirala svakodnevno kao društveni i kulturni prostor, kavana sa čitaonicom svakodnevno dok je gornja dvorana imala planirane termine održavanja. No, kao prostor zgrada ni dan danas nije u potpunosti iskorištena te se po potrebi daje u najam na korištenje za periodična događanja. S obzirom kako nije bilo sluha za odličnu umjetničku inicijativu prije nekoliko godina, i ovdje svjedočimo u neprepoznavanju kulture, javnog dobra i lošeg upravljanja javnim prostorom.